O cemu se dopisivati sa curom

Dating > O cemu se dopisivati sa curom

Click here: ※ O cemu se dopisivati sa curom ※ ♥ O cemu se dopisivati sa curom

Za komentiranje moras biti prijavljen na portal - ili ako jos nemas korisnicki racun Kako bi poboljsali funkcionalnost stranice, Teen385 koristi kolacice cookies. Based on phpBB 2, translated by Simke, designed by. Priču vodite tako da vam se što više otvori, postavljajte joj smislena pitanja gde ćete dosta moći da saznate o njoj, šta voli, gde se kreće, kakav je tip osobe, za kakvu vrstu veze je, kakve su joj prethodne veze bile, koliko je bila najduže u vezi itd. Pitanje za 'jaci spol' 00:03 29.

Zapocnite pricu tako sto cete je pitati da li se poznajete iz skole, sa posla, ili iz kraja. Ako vam je potrebna podrška ili savet, potražite ga uživo. Mnogi misle da znaju kako, ali zapravo postoji nekoliko detalja na koje čak i vrsni znalci ove materije zaborave. Većina ljudi koji vole dugo pričati izdvoji nekog nesretnika u društvu obično onoga koji im se čini najšutljiviji ili prvog susjeda , kako bi mu šaptali ili ga poluglasno obasuli bujicom riječi. » «Kakve filmove voliš? Ovo je dosta intimno pitanje, ali otvara lepezu novih moguænosti za razgovor. Nemojte da se plašite da ga pozvovete da izađete. To možete napraviti na vrlo sličan način kao i u prethodnom dijalogu. Ovo je definitivno opsežna tema jer svatko od nas ima zanimljive priče s godišnjih odmora provedenih na nekoj zanimljivoj lokaciji. Viši govorni stilovi su diskusijski i formalni.

Ako baš imate peh, pa ste profesor, onda o tome ionako znate dovoljno. Kod parka je bio njen pano sa slikama maturskim i ona mi je rekla da ako je nadjem iz prve ona ceme poljubiti. Najbolji naèin da zapoènete razgovor je da komentirate mjesto na koje ste izašli, ali s pitanjem na kraju. Što mi možemo što su neke diskusije neartikulirane?

Neugodna tišina na spoju? Prekinite je zanimljivom temom! - Tako da smo poceli vezu koja je trajala 4 godine.

Kako uspostaviti kontakt i razgovarati? Iz knjige: Autor i : , Kako uspostaviti kontakt? Dobri odnosi s drugim ljudima od velike su važnosti za naše samopoštovanje. No da bismo uspostavili odnose s drugim ljudima, moramo ih prvo upoznati, tj. Mnogim ljudima je nepremostiv problem započeti razgovor s nepoznatom osobom, čak i kada to jako žele. Takve ljude ćete lako prepoznati. Na proslavama i koktelima panično se drže one osobe koju poznaju i ne odvajaju se od nje. Ako takve osobe nema, onda obično stoje po strani ili jedva progovore riječ-dvije s nekim tko to pokuša. Ukočeni su i neprirodno se smješkaju, neugodno im je i žele što prije otići. S druge strane su ljudi koji bez ikakvih problema započinju razgovor sa svakim, pa bio to američki ambasador ili prodavač lubenica. Oni uživaju na proslavama i skupovima, bez ikakvih problema plove od jedne do druge osobe i, za razliku od onih prvih, obično im je žao kad priča završi i moraju otići. Da biste započeli razgovor, ne morate reći ništa briljantno, izuzetno pametno i neponovljivo. Natali Zunin napisala je čitavu knjigu o uspostavljanju kontakta koja se zove Kontakt: Prve četiri minute. Kako se vi zovete? Ovo je nešto direktniji pristup jer otkrivate nešto o sebi i omogućujete drugoj osobi da učini isto. Znam da vam to često govore, ali zaista imate izuzetnu boju kose. Kompliment mora biti iskren, specifičan i ne pretjeran. Ovdje je zaista večeras gužva. Osoba će na to nešto odgovoriti što će vam omogućiti da nastavite razgovor. Kako se zove ona knjiga o kojoj ste danas govorili? Odgovor na pitanje će vjerojatno potaknuti razgovor. Većina ljudi to voli. Izgleda mi da ne možete odlučiti što ćete uzeti za jelo. Mogu li vam sugerirati izvrstan vinski gulaš? Pazite ipak da ne budete odveć osobni. I kada su uspjeli ostvariti prvi kontakt, mnogi ljudi strahuju kako će nastaviti razgovor. Čini im se da im ništa ne pada na pamet i da jednostavno nemaju što za reći. Dakako da nas nitko ne može naučiti kako da briljantno vodimo razgovore, ali neki savjeti ipak mogu biti od koristi. Nemojte razmišljati je li glupa ili pametna, kako biste ju najbolje mogli reći i što će ostali misliti o njoj. Ako budete tako radili nikad nećete otvoriti usta. Možda vam lupa srce, možda ubrzano dišete, možda nemate dovoljno zraka - nije bitno. Odlučite da ćete reći to što želite i - recite! Dakako, pazite da ne kažete nešto nepristojno, uvredljivo ili po vas opasno. Sve drugo je dopušteno. Ljudi osjete kad ste autentični i kad govorite ono što vjerujete. Sve drugo zvuči umjetno, namješteno i obično je neprivlačno. Ako i kažete nešto čime niste zadovoljni, uvijek to možete popraviti. Opaske kao Htio sam u stvari reći... Ne možete razgovarati, a da nikad ne napravite nikakvu pogrešku. To je moguće jedino ako stalno šutite! U situacijama kada vam se čini da zaista nemate što za reći i ništa vam ne pada na pamet, postoji sjajan izlaz - slušajte i pitajte. Većina ljudi voli govoriti, a rijetko tko je spreman slušati. Stoga će vam ljudi biti zahvalni ako pokažete volju da ih slušate. Većina ljudi voli govoriti o sebi. Pritom pazite da pitanja ne budu previše osobna. Kako im se to sviđa? U koju školu im idu djeca? Što misle o današnjem školstvu? Najbolje je nadovezati se na ono što govornik sam ponudi. Ako spomene posao, pitajte o poslu, ako spomene djecu - pitajte o djeci. Tako ćete biti sigurni da niste načeli temu koja je nepoželjna. Listopad, 1748 Dragi sine Govori često, ali nikada dugo; u tom slučaju, ako ne ugodiš svojim slušateljima, barem ih nećeš umarati. Iznosi svoje mišljenje, ali nemoj gnjaviti društvo. Pripovijedaj vrlo rijetko, a i tada samo ako je priča vrlo primjerena situaciji i vrlo kratka. Izbjegavaj nebitne okolnosti i čuvaj se digresija. Često pribjegavanje pripovijedanju odaje veliki nedostatak mašte. Nemoj nikada držati nikoga za dugme ili za ruku kako bi te saslušao; ako te ne žele slušati, bolje je da ti držiš jezik za zubima nego oni. Većina ljudi koji vole dugo pričati izdvoji nekog nesretnika u društvu obično onoga koji im se čini najšutljiviji ili prvog susjeda , kako bi mu šaptali ili ga poluglasno obasuli bujicom riječi. To je krajnje neodgojeno, a donekle i prijevara, jer razgovor je zajedničko i opće dobro. Ako pak tebe zgrabi takav nesmiljeni govornik, strpljivo ga saslušaj i barem hini pozornost, ako je vrijedan truda, jer ništa mu neće ugoditi više od pažljiva slušanja, ali ga ništa neće ni povrijediti više od tvog odlaska usred razgovora ili ako otkrije tvoju nestrpljivost zbog muke kojoj te je izložio. Prihvati ton društva u kojem jesi umjesto da mu ga sam namećeš. Ako imaš soli u glavi, pokazat ćeš to gotovo u svakom razgovoru; ako nemaš, bolje je besmisleno pričati o temi koju potaknu drugi, nego o temi koju sam odabereš. Pisma lorda Chesterfielda sinu Lord Chesterfield dao je svome sinu sjajne upute za razgovor u društvu. Njegov sadržaj, kao i sam način izgovaranja, ovise o govornoj situaciji. Različito ćete razgovarati s kolegama u uredu i s razrednicom svog sina čije ste neopravdane izostanke došli ispričati; različito ćete se obratiti policajcu koji vas je zaustavio zbog ulaska u jednosmjernu ulicu s krive strane i gospodinu u tramvaju koji je vaše kurje oko zamijenio za stočnu vagu. Čak i jednu te istu rečenicu, npr. Svemu tomu uči nas sam život, odnosno, učimo oponašajući druge, a potom i iz vlastitih iskustava. Konverzacijski stil je zapravo već druga stepenica govornih stilova; došao je na prvo mjesto samo zbog Lorda, tj. Prvu stepenicu čini obiteljski ili intimni stil što ga se odmalena usvaja u roditeljskom domu. To je stil kojim komuniciramo s vrlo bliskim osobama, te nam za te prilike ne trebaju proširene rečenice, morfološke, tvorbene i logičke figure. Dovoljne su same riječi, ponekad i slogovi i neartikulirani glasovi, pa da se ljudi razumiju. Hvala, molim i izvoli prolaze u svakoj kombinaciji. Viši govorni stilovi su diskusijski i formalni. Prije nego što nastavim, molim da se razumijemo: mi se ovdje trudimo da vam suvislo prezentiramo ponešto teorije i to na način da nezaspete čitajući, ali ne odgovaramo za praktična odstupanja od teorije. Što mi možemo što su neke diskusije neartikulirane? Teoretski, diskutant jest viši govorni stilist. Mogao bi postati još i viši da mu je netko rekao da se diskutiranje može, a i mora na učiti Za razliku od diskusijskog stila koji pretpostavlja situaciju dijaloga, formalni stil podrazumijeva govorenje bez sudjelovanja sugovornika: od govora na pogrebima i na političkim skupovima i kampanjama itd. Pa čak i pričanja viceva. I to se dade naučiti. Nije da je od svega ovdje pobrojanog najlakše, no prije vam može zatrebati nego recimo držanje predavanja. Ako baš imate peh, pa ste profesor, onda o tome ionako znate dovoljno. Kako ne pričati viceve? Zašto se uopće pričaju vicevi? Uglavnom zato da bi se ljudi nasmijali. Znači, ne započinjite time kako uopće ne znate pričati viceve ili kako bi to netko drugi puno bolje ispričao. To uopće nije smiješno. Drugima najčešće nije smiješno ni ako se vi sami unaprijed počnete smijati, a oni još ne znaju zašto. Izbjegavajte i izraze poput on kaže, onda mu ona odgovori i sl. Umjesto toga, nakon što slušateljstvo upoznate s likovima, nastojte da promjenama visine i tona glasa, gestama i mimikom, prikažete dijalog. Ako je vic u dijalektu, neka takvo bude i vaše pričanje. Paziti treba i na izbor viceva koje ćete pričati u nekom društvu - osobito zato da nekoga ne povrijedite. Teško je nabrojati kakvih sve tipova ima na sastancima. Nažalost na većini sastanaka njih je najmanje.